Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se od 2008. godine, kada je 2. travnja uvršten u kalendar Svjetskih dana Ujedinjenih naroda. Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 02. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice vulnerabilan dio populacije koji zahtijeva sustavna rješenja.

Autizam je prvi put identificiran 1943. u SAD-u. Istodobno, njemački znanstvenik, Dr. Hans Asperger opisao je blaži oblik bolesti koji je danas poznat kao Aspergerov sindrom. U svibnju 2013. objavljen je dijagnostički priručnik DSM V, prema kojemu su svi poremećaji autizma spojeni u jednu krovnu dijagnozu – poremećaji autističnog spektra (ASD – Autism. Spectrum Disorder).

Poremećaj iz spektra autizma je razvojni poremećaj koji utječe na čovjekov način komunikacije, odnose s drugim ljudima te na okolinu. Način na koji utječe na ljude razlikuje se od osobe do osobe te ovisi o dobi te intelektualnim sposobnostima. Osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu imati različite vrste teškoća i u različitim mjerama – od teških oblika do visokofunkcionalnog autizma kod djece i odraslih osoba s prosječnom ili visokom razinom inteligencije – iako još uvijek s teškoćama u komunikaciji i socijalizaciji.

Osobe s autizmom vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Stoga osobe s autizmom imaju poteškoća u izražavanju svojih osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo neobično.